Saborska oporba: To je politika koja proizvodi siromaštvo

Inflacija kojoj danas svjedočimo nije slučajna već je rezultat političkih odluka, rekao je predsjednik Mosta Nikola Grmoja.

Ponovio je kako je euro uveden u "najgorem mogućem trenutku", podsjetio na zatvaranje gospodarstva tijekom korone te nekontrolirano širenje javnog sektora koji je, kaže, narastao za 100 tisuća ljudi dok smo istovremeno izgubili 400 tisuća ljudi. 

"Dakle, smanjio se broj ljudi (u državi) dok je rastao aparat koji treba služiti tim ljudima. To je politika koja proizvodi siromaštvo", rekao je.

Upozorio je, i da u godinama rasta nisu provedene nikakve strukturne reforme. Umjesto toga, 6,5 milijardi eura iz fonda za oporavak i otpornost potrošeno je na projekte bez stvarne razvojne vrijednosti i koji su svrha sami sebi, umjesto na proizvodnju, poljoprivredu i samodostatnost. A paralelno s tim, korupcija nas godišnje košta i do 15 milijardi eura. "Danas sve dolazi na naplatu", rekao je Grmoja. 

Mrak Traitaš: Vlada se ponaša kao "kroničar vremena"

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ocijenila je da se gospodarska situacija pogoršava te poručila kako „kola idu niz brdo”, uz upozorenje da država ne reagira dovoljno odlučno. Smatra da inflacija u Hrvatskoj nije samo uvezena, nego i domaće generirana, osobito kroz rast cijena hrane. Po njezinim riječima, Vlada, ministar financija i premijer ponašaju se kao „kroničari vremena” jer samo konstatiraju stanje umjesto da aktivno interveniraju.

Dodala je da su dosadašnje mjere kratkoročne i nedostatne te da cijene u velikoj mjeri određuju trgovački lanci. Stoga smatra da bi ministar gospodarstva trebao otvoriti izravne razgovore s trgovcima kako bi se pronašla rješenja za stabilizaciju cijena. 

Slične poruke uputio je i zastupnik Nezavisne platforme Sjever Ivica Baksa, koji je istaknuo da se inflacija u eurozoni postupno smiruje, ali da se to u Hrvatskoj ne osjeti na potrošačkim cijenama. Naveo je da je prosječna inflacija u eurozoni između dva i tri posto, dok je u Hrvatskoj iznad četiri posto, uz dvoznamenkasti rast cijena u pojedinim sektorima hrane i usluga.

Naglasio je da rast plaća mora pratiti rast troškova života te pozvao na veću fiskalnu disciplinu i socijalnu osjetljivost prema najugroženijim skupinama. Iako je pozdravio Vladine mjere, poručio je da će i dalje upozoravati na nedostatke i predlagati rješenja koja bi, kako je rekao, poboljšala životni standard građana.

Hajdaš Dončić: HDZ nije napravio ništa da ojača Hrvatsku

Ranije su već rast inflacije komentirali i predsjednik  SDP-a Siniša Hajdaš Dončić te čelnica Možemo! Sandra Benčić.

Hajdaš Dončić upozorio je kako HDZ ništa nije napravio da Hrvatsku ojača ili da bude, kako oni vole reći, otporna na energetske šokove i na cijenu hrane.

Naglasio je da SDP zadnjih godinu i pol dana priča isključivo o ekonomiji i inflaciji, čak se, kaže, lagano i miču od identitetskih tema jer su ekonomija i inflacija ključne za građane. Napomenuo je i da je SDP prije vladajućih predlagao rješenja te da se razlikuju oko srednjoročnih i dugoročnih mjera.

"Provjerite koliko je u mandatu Andreja Plenkovića porastao uvoz hrane, koliko je poskupjela hrana u trgovinama i što smo napravili s energetskom neovisnošću", poručio je.

Naglasio je da je SDP u zadnje dvije godine pričao o solarizaciji hrvatskih krovova te da se sredstva iz EU fondova troše uludo u beton i asfalt umjesto u produktivnost i proizvodnju hrane.

"Tamo gdje treba trud i intelektualni napor Plenkovića nema, tamo gdje HEP treba nešto investirati ništa se ne događa jer se ne može dogovoriti s partnerima iz DP-a”, ocijenio je.

Smatra da možda špekulantima odgovara što smo energetski ovisni a trgovačkim lancima što nam se kruh i peciva uvoze iz Poljske, te upozorava da dva trgovačka lanca, Kaufland i Lidl, drže dominaciju nad hrvatskim u cijenama. Rekao je da se Plenković sada čudi otkud inflacija.

Dodao je da ta inflacija nije jednaka za sve jer građanima s plaćom ispod 1500 eura više novca  otpada na  hranu.

Benčić: HDZ sustavno odbija naše prijedloge

Benčić je naglasila da već četvrtu godinu traže da se uz mjere ograničenja cijena energenata, kao i drugih interventnih mjera na tržištu, s druge strane postavi mehanizam kontrole tržišta i oporezivanje ekstraprofita, a sve je to HDZ sustavno odbijao.

Navela je kako je slične mjere kakve je uvodila hrvatska vlada je pretprošli tjedan uveo i poljski premijer ali je donio i Zakon o ekstraprofitu. 

"Svakom normalnom premijeru bilo koje europske zemlje je jasno da ako postaviš mjere intervencije na tržište i ako smanjiš PDV trgovcima  ako s druge strane nemaš mehanizam kontrole - da si im te novce poklonio. A čije novce si poklonio, ne svoje, nego novce građana", rekla je Benčić.

Istaknula je i da je to ono što HDZ radi tj.  novce građana iz proračuna prelijeva u ruke onih koji su ekstra profiteri i namjerno to ne želi sankcionirati.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su bile u prosjeku 4,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto. Istodobno, podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku zabilježila najvišu stopu inflacije u eurozoni.